RAZGOVOR SA GLAVNIM TUŽIOCEM TRIBUNALA BRAMERETZOM U HAGU

Predstavnici sedam udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine su nakon protesta imali sastanak sa glavnim tužiocem Internacionalnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije Serge Brammertzom. 1. Udruženje žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirovic i Damir Ćoralić 2. Udruženje Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa - Munira Subašić, Kada Hotić, Zumra Šehomerović, Vahidin Subašić, Šahida Abdurahmanović, Tobias i Marija Wernle 3. Udruženje Žena žrtva rata - Bakira Hasečić 4. Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva - Fikret Grabovica 5. Udruženje građana za pravdu, mir i povratak - Zijad Smajlović 6. Udruženje porodica Šehida i poginulih boraca općine Kotor Varoš – Munevera Avdić 7. Udruženje Žena Podrinja - Suhra Sinanović i Kadefa Rizvanović.

Tužilac Brammertz u otvorenom razgovoru sa predstavnicima žrtava rata U uvodu razgovora glavni tužlac Serge Brammertz je obavijestio da ce ročište Karadžiću biti u septembru. U procesu Mladiću je početak izvođenja svjedoka odbrane krajem maja – 98 Bis. Munira Subašić iz Udruzenja pokret majke enklava Srebrenica i Žepa kaže da je u razgovoru sa glavnim američkim tužocem Fischerom tražila odgovor na pitanje kako je po istom osnovu - komandnoj odgovornosti u jednom slučaju (Charles Tayloru iz Siera Leone) sud presudio i izrekao kaznu od 50 godina a u drugom – Perišiću oslobađajuću presudu. Objasnila je da ima osjećaj da se radi o sasvim dva različita kriterija suđenja zavisno o tome ko su žrtve, u slučaju BiH riječ je o muslimanima, a u slučaju Siera Leone o katolicima. Slično mišljenje i zaključak da se radi o nekoj vrsti islamofobije iznio je i Zijad Smajlović iz Udruženja građana za pravdu, mir i povratak. Zbog toga je Subašička zahtjevala ispred više udruženja da se osnuje nezavisno tijelo koje će ove kriterije ispitati. Brammertz je odgovorio da se osjeća loše kad se daju slične ocjene jer se Tužilaštvo zaista trudi da sve ljude tretira jednako. Naveo je da je tužilac vec 25 godina i da se trenutno angažovao jedino u slučaju oslobađajućih presuda Perišića i Gotovine. U oba predmeta bilo je 1500 stranica iznesenih dokaza o krivici, a na samo 37 stranica je izložena sasvim suprotna odluka – oslobađajuća.

Zahtjev za pravdom „Justice for Srebrenica“ pred Haskim Tribunalom Satko Mujagic, preživjeli logora Omarska i Manjača, predsjednik Platforme BiH, se zahvalio na pokušaju obnove procesa Perišiću i pitao da li je Tužilaštvo napravilo grešku u optužnici kada je Perišića optužila samo za djela u periodu nakon postavljenja za načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije a ne i za period prije toga kad je vršio napade sa jedinicama JNA na Zadar 1991. i Mostar 1992. godine. Također je ocijenio sramnom odluku suda da se u procesu Karadzicu ne uzme u obzir i otkrivena masovna grobnica Tomašica. Interesovao se da li će seTužilaštvo baviti istragom u cilju dokazivanja ko su bili ljudi ubijeni i pokopani u Tomašici i hoće li Tomašica biti uključena u proces Karadžiću i Mladiću. U Prijedoru nije bilo zelenih beretki kao sto se špekuliše, to dobro znamo. Glavni tužilac Brammertz masovnu grobnicu Tomašica kod Prijedora označio kao najznačajniju o kojoj još nisu poznati svi podaci. Optužnica Karadžiću obuhvata zrtve pronadjene u svim grobnicama tako da će time i žrtve iz Tomašice biti uvrštene. Poenta je da su u Tomašici izvršeni zločini masovnog ubijanja na organizovan način. Predsjednik Udruženja roditelja ubijene 1600 djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica pitao je zašto se ne pokreće postupak za ovaj užasni zločin. Brammertz je odgovorio da je do sada doneseno nekoliko presuda u kojima su izrečene dugoročne kazne za oružana dejstva po Sarajeva i ubijanja civila gdje su obuhvaćena i djeca Sarajeva. U predmetima u toku protiv Karadzica, Mladića i drugih su uključene i žrtve djece. Obećao da će i sa tužiocem u Sarajevu razgovarati da se takvim slučajevima posveti veća pažnja. O odbijanju zahtjeva Tužilaštva za reviziju procesa protiv generala Perišića Brammertz je rekao da su on lično i njegova kancelarija odmah reagovali (u februaru o.g.) sa zahtjevom sudu da se oslobađajuća presuda Perišiću preispita i potvrdi prvostepena presuda (27 godina zatvora) zato što je Apelaciono vijeće u predmetu protiv Nikole Šainovića konstatovalo da je pri oslobađanju Perišića došlo do pogrešne primjene pravnih principa. Naglasio da je postojanje različitih odluka u istom predmetu podstaklo Tužilaštvo da uloži žalbu i da je to bilo jedino pravno sredstvo koje su imali na raspolaganju. Nažalost, kako je rekao, bili smo odbijeni. Prema ocjeni Brammertza takav epilog je posljedica tri faktora: - kada žalbene presude ne korespondiraju sa činjenicama, - pravni pristup nije korektan i - spoznaja da rat u BiH nije izbio zbog želje za sukobom nego kao posljedica različitih političkih pretenzija Srbije i Hrvatske prema BiH. Naveo da je ovim proces Perišću završen ali sa obnovom postupka oslobođenom Stanišiću, nacelniku SDB Srbije i Simatoviću može sve da se objedini i izrekne odgovarajuća presuda. Tribunal je ustupio 803 predmeta Sudu BiH. Zahtjev je da se ti predmeti sto prije i intenzivnije uzmu u obradu jer godine prolaze a svjedoci iz redova žrtava su sve stariji i sve ih je manje jer umiru pa ih uskoro neće ni biti. Brammertz rekao da je na nekim predmetima već učinjen napredak ali da se mora učiniti mnogo vise, a o strategiji rada ce razgovarati sa glavnim tužiocem BiH u toku predstojeće posjete Sarajevu. Bakira Hasečić iz Udruženje Žena žrtva rata je zahtijevala da se poveća broj sudija i stavi na raspolaganje odgovarajuća oprema tužilaštvu, posebno u RS, te da se ne primijenjuje stari Jugoslovenski Krivični zakon o tretmanu ratnih zločinaca koji dozvoljava rok od 7 godina za pokretanje krivičnog postupka. Više predstavnika žrtava iz Srebrenice je tražilo da se kopija raspoložive dokumentacije sa suda ustupi Memorijalnom centru u Potočarima za osnivanje muzeja genocida i informativnog centra kao pouka i upozorenje na ovaj strašni zločin budućim generacijama. Tužilac Brammertz je istakao da konačna odluka o smještaju arhiva Tribunala jos nije donijeta, ali je čvrsto je obećao da ce lično učiniti sve sto može da se navedeni zahtjev o osnivanju muzeja i informativnog centra sa dokumnetacijom suda realizuje Munira Subašić je na kraju predložila Brammertzu da u izvještaj o strategiji završetka rada Haškog tribunala koji će podnijeti Savjetu bezbjednosti UN u maju kaže da Haški sud nije osudio najteže krivce, da nije donio pravdu ni pomirenje u BiH, te da je za ovakvo stanje krivo sudstvo a ne tužilaštvo. Nakon toga mu je predala uvećanu sliku starice majke kojoj je ubijeno 6 sinova u Srebrenici.