Monday, June 27, 2005

SREBRENICA - HOLANDIJA NAKON 10 GODINA u DE BALIE

SREBRENICA – HOLANDIJA DESET TESKIH GODINA
U subotu 28. maja je u prepunom amsterdamskom teatru De Balie odrzana debata o Srebrenici pod tematskim nazivom Deset teskih godina u odnosima Holandije i Srebrenice.
Bila je to u cijelini znacajna manifestacija sjecanja na Srebrenicu i pokusaj objasnjenja neshvatljivog holandskog odnosa prema nasljedju Srebrenice.
Sustinu tog odnosa najbolje je izrazio prisutni Hasan Nuhanovic, bivsi prevodilac u holandskom bataljonu, tvrdeci da su politicari i vojne licnosti Kareman i Franken veoma dobro upoznati sta se sve dogodilo u Srebrenici i Potocarima ali su uspjeli da cijelo ovo vrijeme prikriju istinu o tome sta se desilo i sta su vodje tim povodom odlucile. To saznanje je za njega kao i za mnoge druge sokantno i zato je vidio jedini izlaz u inicijativi o pokretanju sudskog postupka kako bi uspjela kampanja za istinu i pravdu o Srebrenici.

U diskusiji Bert Bakera, clana Parlamenta iz partije D66 i bivseg predsjedavajuceg paralamentarne komisije o Srebrenici, sa Mient Jan Faberom, vanrednim profesorom Slobodnog Univerziteta u Amsterdamu vodjen je razgovor o dilemi majora Frankena da li da sacuva zene i djecu a isporuci hiljade muskaraca u sigurnu smrt ili ne, dok je zaobidjeno pitanje odgovornosti kljucnih licnosti holandske vlade koje su svojim stavom ili neodlucnoscu vodile kulminaciji srebrenicke krize koju je morao ovaj major da rjesava.

O vodjenju snazne kampanje za priznanje statusa za oko dvjesto izbjeglica iz Srebrenice govorio je ispred Politickog Komiteta Stari Most Bram Bregman.
Prikazan je i video-intervju sa azlilantom iz Srebrenice “Ponovo zatvorenik izmedju nade i straha”. Tim povodom je predstavnica organizacije Crkva u akciji Geesje Werkman zatrazila od holandske vlade da konacno pomogne ove i ostale Srebrenicane, kao i sve Bosance koji nose traume ratnog i postratnog sindroma, naglasavajuci da je za lijecenje ovih trauma potrebno dosta vremena i dosta novca, s obzirom da posljedice trauma ne snose samo prezivjeli nego i citave porodice a posebno djeca traumatiziranih.

U debate o Srebrenici ucestvovala je i Natsa Kandic, predsjednica Centra za ljudska prava iz Beograda koja je govorila je o odjelovanju lobija za istinu o Srebrenici u Srbiji i nedavnoj proslavi “Deset godina srpskog oslobodjenja Srebrenice” od strane generala, profesora i studenata Pravnog fakulteta u Beogradu, sto samo za sebe govori o stanju duha u Srbiji. Njeno prisustvo je znacajno i zbog najave objavljivanja videosnimka hladnokrvnog smaknuca sestorice srebrenickih mladica i djece od strane funkcionera specijalne policije Srbije. Tada je snimak vec bio u rukama Medjunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju u Den Hagu.

Isto vecer promoviran je plakat i pamflet Sjecanje na Srebrenicu koji je dizajnirao Sejo Biscevic, diplomirani dizajner a za stampu pripremio Vahudin Vejzovic.
( u prilogu).
Manifestaciju su organizovali Mladi Bosne i Hercegovine u Holandiji a predsjednik ove mlade i dinamicne bh. organizacije, koja djeluje u sastavu Platforme BiH, Ernad Cilasevic je znalacki vodio prvi dio deabate, koristeci se holandskim i engleskim jezikom s obzirom na internacionalni karakter debate.
U muzickom dijelu programa pjesme o Srebrenici izvodio je zenski hor Muzicara bez granica Le Le Mam i solistkinja na harmonici Merima Kljuco.
DzKuric

0 Comments:

Post a Comment

<< Home